srijeda, rujan 1, 2010
Krug zatvaramo povratkom na „domaći teren“ – stručna i šira javnost u Srbiji se nedvosmisleno slažu u percepciji šaha kao sporta: 1) šah je pridruženi član Olimpijskog komiteta Srbije, a velemajstor Alisa Marić (aktuelni kandidat za potpredsednika FIDE na listi Anatolija Karpova, koju je zvanično podržao ŠSS) je bila članica Predsedništva OKS; 2) našim šahistima, trenerima i sekundantima Vlada RS i Ministarstvo omladine i sporta dodelili su nacionalna priznanja za izuzetan doprinos razvoju i afirmaciji sporta, a naš najtrofejniji reprezentativac Svetozar Gligorić je prvi nosilac priznanja za životno delo, koje su mu dodelile upravo kolege sportisti, nosioci nacionalnih priznanja; 3) Gligorić je 1958. izabran za sportistu godine u FNRJ, dok je 1999. ženska šahovska reprezentacija za osvojenu srebrnu medalju na Ekipnom prvenstvu Evrope u Batumiju izabrana od strane Jugoslovenskog olimpijskog komiteta za žensku reprezentaciju godine; 4) šah se kao izborni predmet izučava na drugoj i trećoj godini Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Beogradu, po analogiji sa mnogim zemljama širom sveta (npr. naši šahisti Sanja Vuksanović, Danko Bokan, Filip Kostić i Nenad Ristović su zvanja diplomiranih šahovskih trenera stekli u Moskvi na fakultetima za fizičku kulturu i sport, a njihova diploma, kao i obuka koju su prošli, obuhvata i zvanje profesora fizičkog vaspitanja), a radovi iz oblasti šaha ravnopravno učestvuju na međunarodnim naučnim skupovima u oblasti sporta (npr. poslednje dve godine su na Međunarodnoj konferenciji FSFV u Beogradu predstavljeni radovi u kojima su prikazani efekti uvođenja šaha u školski sistem RS); 5) šah je ravnopravno sa ostalim sportovima zastupljen u srpskoj sportskoj štampi, itd.
Završićemo razmatranja ponovnim citiranjem teksta sa sajta „Savremeni sport“, u kojem se govori o aspektima sporta: „Sociologija sporta proučava zavisnost sporta od društva, ali i njegov povratni uticaj na društvene tokove. Ekonomski aspekti uslovljeni su komercijalnim zamahom. Ovaj aspekt bitne odnose u sportu sagledava kroz ekonomsku logiku i svet novca, koji danas ugrožava polje igre, koja je nekad bila suštinska komponenta sporta. Kulturni aspekt sporta je, takođe, nezaobilazan za sociologiju sporta. Sport je fenomen kulture, način života savremenog društva, deo svakodnevnog života ljudi.
Ukoliko jedna pojava dodiruje i osmišljava kulturu i način života šireg kruga ljudi, mora privući pažnju ne samo sociologije sporta, već i drugih nauka (sociologija kulture, sociologija slobodnog vremena itd.). Antropološki pristup istražuje sport kao bio-psiho-socio-kulturnu pojavu, odnosno u kojoj je meri moderni sport spojiv sa arhaičnim mentalitetom i kolektivnom svešću. Politički aspekt znači da se sport, između ostalog, posmatra kao sredstvo politike. On je, naime, sve više u službi određene ideologije i državnih interesa, a političke strukture nekada presudno utiču na karakter i uobličavanje sporta. Sociologiju sporta zanimaju oba pomenuta aspekta (ekonomski i politički), ali i druge srodne discipline (ekonomika sporta, sociologija politike i prava) u svoj obim i sadržaj uključuju pomenuta pitanja. Politikološki pristup analizira sport kao odnos društvene moći i uticaja političkih struktura na njegovo funkcionisanje. Moralni i humani aspekti su utoliko značajniji ukoliko se više ugrožavaju, tamne i gube moralne vrednosti. Moral u sportu, pitanje humanizma, biće veoma važno za dalji razvoj sporta: to treba posmatrati kroz prizmu humanističkog morala“.
Ovo je svakako dragocena pouka i putokaz za dalje korake svih relevantnih činilaca. Navedena argumentacija uglavnom je dobro poznata u naučnim i stručnim krugovima, u kojima se status šaha kao sporta ne dovodi u pitanje više od 30 godina, dok se faktički status šaha kao sporta priznaje duže od 50 godina, kako širom sveta, tako i kod nas (o čemu npr. svedoči već pomenuto priznanje Gligoriću, kao i status šahovske reprezentacije u FNRJ). U tom smislu bi svaka izmena statusa šaha kao sporta u važećim zakonskim i podzakonskim aktima (pravilnicima) bila ne samo administrativan, već i ozbiljan suštinski promašaj i degradacija šaha, koja bi proizvela niz negativnih posledica, kako po šahovski život u Srbiji, tako i u pogledu statusa šaha u široj društvenoj zajednici.
Internacionalni majstor Ivan Marković,
Stručni saradnik Učiteljskog fakulteta u Beogradu,
Predavač šaha na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Beogradu
utorak, kolovoz 31, 2010
Prema podacima koje je objavila FIDE, oko 550 miliona ljudi na svetu igra šah, dok oko 250 miliona ljudi šahu godišnje posvećuje 200 ili više sati. Jasno je da ti podaci govore o privlačnosti i prihvaćenosti šaha kao igre koja je širom sveta prisutna u gotovo neizmenjenom obliku tokom 1500 godina. Rože Kajoa je svrstao šah u kategoriju „ludusa“, koja se zasniva na doslednom poštovanju konvencija i pravila, uz naglašeno prisustvo „agona“, to jest takmičarske komponente. Učinak šahista se statistički izražava putem međunarodnog rejtinga u rasponu od 1200 do gotovo 2850 poena, čime je obuhvaćeno preko 100 hiljada međunarodno rangiranih igrača na zvaničnoj rejting-listi FIDE, koja raspolaže evidencijom o približno 5 miliona registrovanih takmičara. Oni na osnovu rezultata osvajaju (ili gube) rejting, ali i stiču uslove za priznavanje nacionalnih i međunarodnih titula, za koje postoje precizno definisane norme. Sve ovo, kao i pravila igre i uputstva za sprovođenje takmičenja, osnovni etički kod, itd. sadržano je u Pravilniku FIDE.
Trenutno je u FIDE aktivno 158 zemalja članica i 19 pridruženih organizacija, koje prihvataju i primenjuju načela, odredbe i pravila koja propisuje FIDE. Pojedinačna i ekipna takmičenja pod njenim pokroviteljstvom počinju na nacionalnom, regionalnom i kontinentalnom nivou, organizuju se kontinentalni i svetski šampionati, kao i Šahovska olimpijada.
Najčešći kamen spoticanja je povezanost šaha sa fizičkom aktivnošću. Počećemo od indirektnih argumenata: savremeni šahisti u svoje pripreme uključuju jednu ili više fizičkih aktivnosti, među kojima su najrasprostranjenije trčanje, plivanje, tenis, mali fudbal, odlazak u teretanu, itd. Nije u pitanju neobavezna rekreacija, već pokušaj da se šahista/sportista dovede u stanje optimalne fizičke pripremljenosti kako bi izdržao napore tokom šahovskih takmičenja.
Još 1979. je nemački velemajstor dr Helmut Pfleger sproveo značajan eksperiment tokom velemajstorskog turnira u Minhenu, uz učešće mnogih sportskih, medicinskih i istraživačkih organizacija. Šahistima su tokom partija mereni puls i krvni pritisak i merenjima je ustanovljeno da su rezultati uporedivi sa naporima drugih profesionalnih sportista (npr. u streljaštvu, golfu, automobilizmu, karlingu, itd.), odnosno da je nivo aktivnosti 2,5 do 3 puta veći nego kada osoba miruje, odnosno pasivno sedi.
Puls je značajno varirao tokom partije i po pravilu je rastao sa napetošću koju je proizvodilo iščekivanje da protivnik odigra svoj potez, odnosno u pozicijama u kojima se igrač borio sa teškoćama. Nasuprot tome, u dobrim pozicijama i kada je igrač bio na potezu i mogao da aktivno planira, smanjivala se frekvencija srčanih otkucaja i igrači su bili smireniji. Što se neurovegetativne i kardiovaskularne stabilnosti tiče, rezultati šahista su u potpunosti bili uporedivi sa onima u lakoatletskim aktivnostima, dok je stres bio uporediv sa onim u streljaštvu, motociklizmu, itd. Sproveden je i veliki broj eksperimenata koji svedoče o intenzitetu aktivnosti koje prate odigravanje šahovskih partija u takmičarskim uslovima, ali ćemo zbog ograničenosti prostora i nedvosmislenosti zaključka navesti samo manji broj. Istraživači sa američkog Univerziteta Templ su sproveli fiziološko istraživanje (o kojem je izveštavao i „Tajm“), koje je pokazalo da je gubitak vode usled znojenja tokom šahovske partije direktna posledica visoke energetske potrošnje kod šahista. Vrednosti su bile uporedive sa najtežim fizičkim izazovima, kao u boksu ili fudbalu utakmice – dešavalo se da velemajstori tokom partije izgube i više kilograma! Institut za medicinsku i hemijsku laboratorijsku dijagnostiku iz Beča je 1996. dokazao da je kontrola finih pokreta ruku, šaka i prstiju direktno proporcionalna (šahovskoj, a ne fizičkoj!) snazi šahiste. To znači da su vrhunski šahisti prikazali neuporedivo savršeniju finu motoriku od amatera, ali i da velemajstore u tom pogledu nisu mogli da prate ni teniseri, stonoteniseri, igrači golfa ili dizači tegova.
Najosetljivije je pitanje sedenja tokom partije. Uprkos toj prividnoj mirnoći koju narušavaju samo pokreti ruku, ustanovljeno je da šahisti na sličan način kao i sportisti čija je fizička aktivnost vidljiva „golim okom“ proživljavaju čak i fenomen „trkačeve euforije“, to jest da se široka paleta emocija kreće od živahnosti, preko zadovoljstva i sreće, sve do euforije i ekstaze, kao rezultat povišenja nivoa endorfina u mozgu, ali i serotonina, dopamina i norepinefrina, pa prema nekim istraživanjima i anandamida (poštovaocima aktuelnog svetskog šampiona u šahu će se sigurno dopasti ova igra reči).
Poznato je da šahisti u vremenskoj oskudici dožive nalet adrenalina, kako bi organizam u kratkom vremenu mogao da visokom preciznošću odgovori zahtevima igre u složenim pozicijima. Promene u organizmu (i to ne samo u „cajtnotu“) se očitavaju i u „povišenom srčanom ritmu i krvnom pritisku, pojačanom intenzitetu i suženju vidnog polja“, kao što je pokazano u Mejovom radu iz 1975. godine, a zatim detaljno potvrđeno i u nalazima Kriza, Vokala i Krizove, koji su 1990. upoređivali puls šahista i profesionalnih hokejaša. Čiksentmihalj je iste godine, navodeći primere za aktivnosti koje dovode do fenomena koji je u psihologiji poznat kao „flou“, napisao: „Način na koji se plivač-maratonac osećao tokom preplivavanja Lamanša bio je gotovo identičan načinu na koji se osećao šahista tokom turnira, ili alpinista koji se uspinjao uz strmu liticu“. Dr Vili Vejer, tadašnji predsednik Nemačke šahovske federacije, 1977. godine je pobrojao karakteristike vrhunskog međunarodnog šahiste, koje u potpunosti opisuju bilo kog vrhunskog sportistu: 1) istrajnost da igra do kraja turnira; 2) izdržljivost da prevaziđe stres koji izaziva učešće na savremenim takmičenjima; 3) samosvest koja podržava borbu za ostvarivanje vrhunskih rezultata; 4) samokritičnost u pogledu ostvarenih rezultata; 5) zdrav stav koji pomaže da se izađe na kraj sa zahtevnim kalendarom takmičenja; 6) uvažavanje protivnika; 7) vrhunski kvalitet praćen sportskim duhom i osećajem za pravdu (fer‑plej); 8) stav prema sportu kao društveno poželjnoj aktivnosti; 9) stalno učešće takmičara u trenažnom procesu; i 10) neizostavna fizička aktivnost. Postavlja se pitanje koliko su zaključci na osnovu ovakve argumentacije prihvaćeni širom sveta. Prema podatacima FIDE iz 1998. godine, do tog trenutka je šah već bio priznat kao sport u 100 zemalja, član nacionalnog sportskog saveza u 67, a nacionalnog olimpijskog komiteta u 65 zemalja, dok je bio priznat od strane drugih državnih organizacija u 61 zemlji. Sledeći činioci su presudno uticali da dođe do ovako masovnog priznavanja šaha kao punopravne sportske discipline: 1) dokazana obrazovna vrednost šaha, za razliku od ostalih društvenih igara; 2) organizacija ogromnog broja zvaničnih šahovskih takmičenja tokom XX veka; 3) rasprostranjenost širom sveta; 4) organizacija ciklusa svetskih šampionata (ali i takmičenja u svim uzrasnim grupama) pod pokroviteljstvom FIDE tokom više od 50 godina; 5) statistička merljivost takmičarskog učinka i zvanično ažuriranje i objavljivanje postignutih rezultata; 6) priznavanje šaha kao sporta od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta i Međunarodne federacije univerzitetskog sporta (od 2011. šah postaje deo Univerzijade); 7) naučno zasnovana merenja fizioloških promena u organizmu tokom bavljenja šahom, uz dobijanje vrednosti koje su uporedive sa drugim sportovima; 8) najobimnija literatura; 9) najšira društvena prihvaćenost šaha bez obzira na godine, pol ili životni stil; i 10) ovladavanje vrhunskom igračkom tehnikom kao istaknuta karakteristika svakog vrhunskog sportiste.
ponedjeljak, kolovoz 30, 2010
Elaborat o statusu šaha kao sporta napisao je IM Ivan Marković. Preneseno sa sajta Večiti šah http://www.perpetualcheck.com/index.php?lan=sr
Što čini šah sportskom disciplinom
U svojim dokumentima Međunarodna šahovska federacija (FIDE) zvanično prepoznaje pet aspekata šaha: igru, sport, umetnost, nauku (matematičko‑logički izraz) i didaktičko sredstvo. Svođenje šaha samo na igru (pa makar i misaonu) bilo bi velika civilizacijska nepravda i ogroman korak unazad, tako da šahovskim savezima i šahovskoj javnosti predstoji ozbiljan zadatak da ne dozvole da do toga dođe, i to (naravno) ne samo iz materijalnih razloga.
Kako ćemo se u daljem tekstu baviti detaljnom analizom i sistematičnim izlaganjem argumenata, sledi samo konstatacija da je šah sport nesporno i faktički (šah je još pre više od deset godina priznat kao sport u više od 100 zemalja) i sa naučnog stanovišta (i to kako iz perspektive društvenih nauka, tako i na osnovu nalaza sportske medicine), a izostavljaju se razmatranja i procene efekata koje uzimaju u obzir (ne samo ekonomske) posledice svođenja (srpskog) šaha na status misaone igre.
„Sport je višedimenzionalni i složen fenomen. Pored takmičenja, područje sporta obuhvata socijalne, psihološke, ekonomske, političke, pedagoške, naučne, medicinske, filozoške, religiozne, kulturne, pravne i druge vrednosti. Sport je društvena pojava, sa specifičnim socijalnim funkcijama i izraz je određenih društvenih potreba“, navodi se u uvodniku teksta o aspektima sporta, koji je objavljen na sajtu „Savremeni sport“.
Priroda sporta može se opisati sledećim parametrima: 1) dostupan je svima; 2) nosi u sebi zabavan karakter igre; 3) ističe i nagrađuje učinak/rezultat; 4) povinuje se pravilima; 5) organizovan je u vidu takmičenja; 6) postoji međunarodna organizacija sa jasno definisanom regulativom i pravilnicima; 7) međunarodnog je karaktera; i 8) povezan je sa fizičkom aktivnošću. Ostaje da proverimo da li šah zadovoljava sve navedene uslove.
Ukoliko želimo da ustanovimo da li je šah dostupan svima, u svom Statutu FIDE eksplicitno naglašava da „šah odbacuje diskriminativan tretman iz nacionalnih, političkih, rasnih, socijalnih ili religioznih razloga, kao i po osnovu polne pripadnosti“. Osim toga, ukoliko konsultujemo zvanična Uputstva za izvođenje nastavnog plana i programa, videćemo da je cilj nastave šaha kao izbornog predmeta u prvom ciklusu osnovnog obrazovanja u Srbiji „da se svim učenicima i učenicama koji se opredele za ovaj program izborne nastave, bez obzira na rasnu, versku ili nacionalnu pripadnost, bilo koji hendikep, razvojne poteškoće ili neki drugi vid posebnih potreba i/ili ličnih obeležja, pruži prilika da ovladaju osnovnim zakonitostima i principima šahovske igre“, odnosno da „šahovska igra predstavlja i model koji promoviše ravnopravnost, a negira svaki oblik diskriminacije: u igri podjednako mogu napredovati i uživati učenici i učenice svih rasa, nacionalnosti i veroispovesti, kako nadareni, tako i oni sa posebnim potrebama, sa slušnim oštećenjima, gluvi i nemi, slabovidi i slepi (šahovska literatura se uspešno prilagođava zapisu Brajevom azbukom, a postoje i posebno dizajnirane šahovske table i figure koje slabovidi i slepi mogu potpuno samostalno da koriste; većina šahista ume da igra i ‚naslepo‘, tj. putem izgovaranja poteza onako kako se zapisuju šahovskom notacijom), sa fizičkim hendikepom, autistični ili sa drugim razvojnim poremećajima (između ostalog, šah razvija svest o prisustvu drugoga i na taj način predstavlja osnovu za dalji razvoj komunikacije), mršavi i buckasti, visoki i niski, ćutljivi i pričljivi, neustrašivi i povučeni“. Jasno je da u tom pogledu šah postavlja najviše standarde, koji mogu da posluže za primer mnogim drugim sportskim disciplinama.
ponedjeljak, lipanj 21, 2010
Uz svesrdnu tehničkoj organizaciji ŠK „Posavac„ iz Ruščice u prelijepoj Gradskoj knjižnici Slavonskom Brodu održan je otvoreni šahovski turnir povodom 19. obljetnice osnivanja 108. Brigade Zbora Narodne Garde.
Turnir je otvorio predsjednik Brodsko-posavske županijske Hvidr-e i sudionik 108.Brigade gosp.
Ivica Gavran , skup je pozdravio i domaćin i sam sudionik 108.Brigade ravnatelj Gradske knjižnice gosp. Ivan Stipić. Pojedinačni otvoreni šahovski turnir odigran je 19.06.2010.godine Subota.
Na šahovskom turniru je nastupilo 32 igrača gdje je odigrano 112 partija. Igran je švicarac
10 minuta , 7 kola. Sudac turnira je bio Državni Mato Opačak s zamjenikom Ivanom Opačkom ,CCA.
Nagrade je uručio ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod gosp. Ivan Stipić. Dok je prvaku nagradu uručio član organizacijskog odbora 108. brigade gosp. Mato Opačak. Domaćin je za sve sudionike osigurao napitke i majice sa grbom 108. brigade.
Za prvo drugo i treće mjesto dodijeljeni su pokali.
Najbolji seniori su bili
1.mjesto Mile Maras
2.mjesto Vinko Leskovar
3.mjesto Ivica Kolakovski
Najbolji kadeti su bili:
1.mjesto Marko Žakić
2.mjesto Boban Sten
3.mjesto Petar Đurić
Sudac turnira: MATO OPAČAK
nedjelja, lipanj 13, 2010
KADETSKI I JUNIORSKI TURNIR
DANI SVETOGA VIDA
RIJEKA, 19. – 20. lipnja 2010.
Šahovski savez Županije Primorsko-goranske i Šahovski klub Rijeka povodom blagdana
Sv. Vida, zaštitnika Grada Rijeke, organiziraju šahovski turnir za juniore i kadete.
Sv. Vid je zaštitnik Grada Rijeke, a srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu
"Rika svetoga Vida", odnosno latinski "Terra Fluminis sancti Viti".
Organizacijski odbor : Ivan Mandekić, Srđan Zelenika i Bojan Birk
Natjecanje se igra u subotu i nedjelju, 19. i 20. 6. 2010. godine u Rijeci, Šahovski dom, Blaža Polića 2/II.Pravo nastupa imaju šahistkinje i šahisti do 18 godina starosti (rođeni 1992. i mlađi)
Igra se zajednički turnir, za dječake i djevojčice.
Turnir će se održati po švicarskom sustavu u 7 kola. (kompjutersko sparivanje, SwissManager)Tempo igre je 30 minuta po igraču za cijelu partiju, plus 30 sekundi za svaki odigrani potez počevši od prvog.Turnir se igra po PRAVILIMA IGRE FIDE i važećim pravilnicima HŠS. Partije će se rejtingirati za nacionalnu rejting listu HŠS.
Za sve sudionike organizator osigurava šahovske garniture i digitalne šahovske satove
Prijave se primaju na e-poštu bojan.birk@gmail.com do 18. 6. ili u Šahovskom domu, na dan turnira do 9:45 sati.Svaki sudionik plaća kotizaciju od 20 kuna.
Najzanimljivije partije prenosit će se "live"! - www.sah-rijeka.hr
Internet podrška "partije live": Maurizio Pilepić „Adria – NET“
U subotu poslije drugog kola predviđena je pauza. Svi sudionici dobit će sendvič i sok.
Po najuspješnija tri igrača i tri igračice Organizator nagrađuje medaljama (1. mjesto – zlatna, 2. mjesto – srebrna, 3. mjesto – brončana) i poklon paketima slatkiša.
Poklon pakete slatkiša dobit će i najuspješniji igrač i igračica po godinama: do 9, do 11, do 13, do 15 i do 17 godina, najbolji igrač i igračica bez rejtinga te najmlađi sudionik i najmlađa sudionica. Ukupno 20 nagrada. Jedan igrač ne može dobiti dvije nagrade.
Svi sudionici dobit će i knjigu Milorada Kovačevića „Kraljevi riječkoga šaha“.
Organizacijski odbor
petak, lipanj 4, 2010
Već se drugu godinu zaredom na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - Odsjeku u Čakovcu održavaju jednosemestralni izborni kolegiji Šah u osnovnoj školi I. i Šah u osnovnoj školi II., i to za buduće magistre primarnog obrazovanja i odgajatelje.
Kolegiji su prošli svu nužnu i nimalo jednostavnu verifikaciju nadležnih fakultetskih tijela i upisuju se u indekse studentima koji ih žele slušati. Odslušani kolegiji i položeni ispiti donose im sveukupno 8 ECTS bodova, što ih čini ravnopravnima većini drugih obveznih kolegija.
Taj su projekt ostvarili prof. dr. sc. Đuro Blažeka, profesor Učiteljskog fakulteta, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i otac brojne i uspješne šahovske obitelji s povećim pedagoškim šahovskim iskustvom te Siniša Režek, prof. matematike u sveučilišnom naslovnom nastavnom zvanju predavača, vanjski suradnik Učiteljskoga fakulteta i međunarodni šahovski sudac.
Uvjet da kolegij počne je da se na početku semestra javi najmanje 15 zainteresiranih studenata. Do sada ih se uvijek javio maksimalni dozvoljeni broj, a to je 30. Primarna motivacija im je, uz stjecanje potrebnih ECTS bodova, želja za osposobljavanjem za vođenje šahovske sekcije, i to u kontekstu nastojanja ostvarenja jednosmjenske nastave gdje bi učenici provodili više vremena u školi i gdje bi zbog toga trebale biti ponuđene i brojne izvannastavne aktivnosti, posebice za nadarenu djecu.
Sasvim je sigurno da će kod zapošljavanja imati prednost oni učitelji koji će biti u stanju ponuditi i kvalitetne izvannastavne sadržaje, a takva će im se aktivnost priznavati i u satnici (najmanje 2 školska sata). Kako se Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sastoji od 3 dijela (Zagreb, Čakovec, Petrinja), sada je pred samim ostvarenjem i pokretanje kolegija na Odsjeku u Petrinji, a vrlo brzo će se to ostvariti i u Zagrebu, no potrebno je još malo promidžbe među studentima koji u Zagrebu imaju izuzetno velik broj ponuđenih izbornih kolegija pa je i disperzija kandidata među ponuđenim kolegijima mnogo veća.
Kolegij Šah u osnovnoj školi I. bavi se uvođenjem u osnove šaha i metodičkim temeljima poučavanja istih: kretanje figura, matiranja damom i topo(vima)m, jednostavnije kombinacije, temeljni principi u otvaranju i pješačke završnice. Dobar se dio vremena poklanja i odgojnoj ulozi šaha u organizaciji slobodnog vremena djece i mladeži te njihovoj socijalizaciji i razvoju osobnosti. Taj kolegij mogu upisati svi zainteresirani studenti, bez obzira znaju li nešto o šahu. Kolegij Šah u osnovnoj školi II. (mogu ga upisati samo oni koji su položili kolegij Šah u osnovnoj školi I.) u pedagoškom dijelu bavi se utjecajem šaha na sposobnost pamćenja kod djece kao pretpostavke uspješnog učenja i njegovoj povezanosti s matematikom. S metodičkog stajališta posebno je važan onaj dio o problematici u vizualnoj percepciji kretanja figura i muško-ženskim razlikama glede toga, ali i drugim vidovima različitog pristupa djevojčicama i dječacima u popularizaciji te djelatnosti. Značajno je i upoznavanje s upotrebom računalnih šahovskih programa i velikom mogućnošću igranja šaha na internetu, što je fenomen koji se danas u šahovskim razmatranjima nikako ne smije zaobići jer je pružio velike mogućnosti širenja te plemenite igre među mladima koji dosta vremena provode pred računalom. U šahovskom dijelu produbljuju se znanja iz prvog kolegija, ali do razine koju mogu svi polaznici savladati jer ovdje nije cilj stvaranje jakih šahista već onih koji će osnovnoškolsku djecu potaknuti da se zainteresiraju za tu izuzetno plemenitu vještinu. Pred obranom je i prvi diplomski rad iz područja šaha, a u njemu je kolegica Maja Baksa pod mentorstvom dr. sc. Blažeke obradila ovu problematiku sa svih relevantnih stajališta.
Autori i izvoditelji ovog programa pokrenuli su ovu inicijativu u želji da ova plemenita djelatnost svoju afirmaciju dobije i na sveučilišnoj razini. Učiteljski fakulteti pogodan su teren za to jer od budućih učitelja i odgajatelja nema pozvanijih osoba da u djetetu pobude klicu ljubavi za šahovsku igru (osim, jasno, roditelja što je danas daleko najčešći slučaj), a nakon toga će dublja znanja potražiti u klupskim prostorijama kod stručnijih osoba.
Pravi će se učinak ovih nastojanja vidjeti u skoroj budućnosti u vrlo vjerojatnom povećanju šahovskih sekcija po osnovnim školama u sjevernoj Hrvatskoj i šire. Uspjeh je i što projekt živi već dvije godine, a njegova budućnost ovisi, osim o entuzijazmu njegovih nositelja, o strukturi učiteljskog studija i budućnosti sadašnje koncepcije izbornih kolegija na učiteljskom studiju u kontekstu Bolonjskog procesa.
doc. dr. sc. Anet Jambrak
Napomena: tekst je objavljen u Šahovskom glasniku
četvrtak, svibanj 20, 2010
Tko je ubio "Vojvođanski šah"?
Biltena Šahovskog saveza Vojvodine pod naslovom "Vojvođanski šah" više nema! Petnaest godina negovanja tradicije službenog biltena bačeno je privatniku (slučajno ili namerno i članu Izvršnog odbora ŠSV) pred noge da radi s njim što god mu volja.
A Šahovski savez Vojvodine bio je prepoznatljiv, između ostalih djelatnosti, i po ovom jedinom i jedinstvenom biltenu na teritoriji Srbije i Crne Gore.
U njemu su se mogli naći podaci, plasmani i tabele sa svih turnira odigranih u Vojvodini ali i u onoj SCG i sadašnjoj Srbiji.Nekom jeste suvoparno, ali to je bilten informativnog tipa o događajima iz delokruga rada saveza. Pre 15 godina ondašnji sekretar Dušan Marjan napustio je geštetner i okupio ekipu koja je na savremen način uvela obradu podataka i prezentovala ih klubovima.
Bilo je tu i vijesti sa svih značajnih svetskih zbivanja. Ni partije nisu nedostajale. Rubrike iz povijesti šaha, ljepota kombinacije i problemski šah, pa ako hoćete i rubrika iz sudačkog ugla, doprinosile su da su klubovi rado prihvatali svaki novi broj biltena.
A šta se sad nudi klubovima za novac koji im se uzima? Bukvalno, ako izuzmemo naslovnu tradicionalnu stranicu "Vojvođanskog šaha" bez sadržaja, koja je sad smještena negdje u sredini, ostale su samo dvije stranice, od toga, na jednoj stranici samo listing dobitnika medalja sa kadetskog prvenstva Vojvodine i jedna stranica prevaziđenog tumačenja iz sudačkog ugla.
Ostalo je "Šahovski žurnal" koji je godinama životario i izlazio bez reda i poretka dok se nije udomio, odnosno "naišao na razumijevanje" u Šahovskom savezu Vojvodine.
Kao stručni i "jedini autentični šahovski časopis na ovim prostorima", iako je kao suradnike naveo niz velemajstorskih imena, glavni urednik preuzima breme komentara svih partija u časopisu! A stručni komentari su u stilu... Ipak, ne bih o tome jer je "suviše stručno".
Ne znam šta bi rekli pravi analitičari šahovskih partija ali citiraću, s tim u vezi, jedan od komentara partije tog glavnog urednika: "Naravno to je samo moje subjektivno mišljenje i dopuštam sebi da čak nisam u pravu!"
Tko je pitao klubove da li njihovi članovi žele na ovaj način da se "stručno usavršavaju"? Netko bi to nazvao namet na vilajet. A nametniku osta vilajet.
Za kraj sam ostavio šlag o cijeni tog autentičnog časopisa. Cijena jednog broja je 190 dinara, a pretplata za 2010. godinu 1.500 dinara. U ovoj godini predviđeno je 5 (pet) brojeva pa sad sami izračunajte koliko je to.
Doduše, za razliku od 550 dinara pretplatnici dobijaju poklon knjigu iz male šahovske biblioteke glavnog urednika. Ali, izdavač je Šahovski savez Vojvodine.
("Dnevnik", Novi Sad)
izvor: www.brankochess.com
utorak, svibanj 11, 2010
ZAGREBAČKI ŠAHOVSKI SAVEZ, TURNIRSKI PRAVILNIK - RASPIS
POJEDINAČNIH PRVENSTAVA GRADA ZAGREBA ZA KADETE I KADETKINJE DO 9, 11, 13 i 15 GODINA ZA 2010. GODINU
1. Zagrebački šahovski savez organizira u Domu sportova, Trg Krešimira Ćosića 11, od 15. -16.05.2010.g. pojedinačna prvenstva grada Zagreba za kadete i kadetkinje do 9, 11, 13 i 15 godina za 2010. godinu.
2. Prvenstva se igraju odvojeno i to: Prvenstvo za kadete (igra se u zasebnim dobnim skupinama, a u slučaj manjeg odaziva organizator može spojiti dobne skupine u zajednički turnir) i Prvenstvo za kadetkinje (igra se u zasebnim dobnim skupinama, a u slučaj manjeg odaziva organizator može spojiti dobne skupine u zajednički turnir).
3. Pravo sudjelovanja imaju svi hrvatski državljani koji su registrirani u Hrvatskom šahovskom savezu za 2010. godinu, a da nisu do 1.1.2010. navršili 9, 11, 13 odnosno 15 godina.
4. Sustav natjecanja pojedinog Prvenstva odredit će se prema broju sudionika (švicarski ili kružni (bergerov) sustav). Ako se pojedino Prvenstvo igra po švicarskom sustavu sparivanje će se vršiti po FIDE varijanti, a broj kola će se
odrediti prema - broju sudionika minimalno jedna trećina sudionika ili 9
kola.Tempo igre je 25 minuta po igraču. Partije se igraju po Pravilima šaha FIDE.Redovita kola će se igrati prema rasporedu koji će se odrediti na licu mjesta (ne više od 5 kola dnevno). Prijave se primaju 15.05.2010 u dvorani za igru od 08:00 do 08:30 sati.
5. Zagrebački šahovski savez osigurava ispravan šahovski sat i šahovsku garnituru sa šahovnicom
standardnih turnirskih dimenzija. Ako se tijekom igre utvrdi da je šahovski sat neispravan, vrijeme koje je
potrebno za pronalaženje i postavljanje ispravnog šahovskog sata neće se računat.
Suci Prvenstava su: Vrhovni sudac prvenstva je Siniša Režek, međunarodni sudac.
6. Na odluku suca nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 20 minuta po nastalom sporu. Žalba se predaje u pisanoj formi Vrhovnom sucu uz žalbenu pristojbu od 300 kn, koja se vraća u slučaju povoljnogrješenja žalbe, a u protivnom ide u korist ZŠS. Žalba se mora riješiti najkasnije do početka slijedećeg kola ili do proglašenja rezultata.
7.Po tri prvoplasirana kadeta u svakoj konkurenciji bit će nagrađeni športskim nagradama.
8.U slučaju djelidbe mjesta o konačnom plasmanu odlučivat će slijedeći kriteriji:
za Prvenstva igrana po švicarskom sustavu: za Prvenstva igrana po kružnom sustavu
a) Središnji Buchholz; a) Coya sustav; b) Buchholz; b) Sonneborn-Berger;
c) Kumulativ; c) međusobni susret; d) međusobni susret; d) veći broj pobjeda;
e) veći broj pobjeda; e) veći broj pobjeda crnim figurama;
f) veći broj pobjeda crnim figurama; f) veći broj igara crnim figurama;
g) veći broj igara crnim figurama; g) ždrijeb.
h) ždrijeb.
9. Za vrijeme igre igrači su dužni isključiti mobilne telefone. U slučaju da igraču zvoni mobilni telefon u turnirskoj sali kažnjava se gubitkom partije.
10.Pravo tumačenje ovog pravilnika ima isključivo organizator. Uvrštenjem u turnirsku tabelu učesnici prvenstva se obavezuju da će se pridržavati Pravilnika turnira.
11.Ovaj Pravilnik propisao je ZAGREBAČKI ŠAHOVSKI SAVEZ
subota, svibanj 1, 2010
U subotu 01. svibnja 2010. godine odigran je u I. OŠ Dugave Mikronis kup 2010. - III. Pojedinačno šahovsko prvenstvo učenika i učenica osnovnih škola Novoga Zagreba.
Na ovogodišnjem prvenstvu je sudjelovalo rekordnih 80 učenika i učenica, a zanimljivost je i to da se iza jednog „broja“ krije šestogodišnja Nika Šegota koja još i ne ide u školu! Škole koje su imale svoje predstavnike na Mikronis kupu 2010. su: OŠ Gustava Krkleca, OŠ Mladost, OŠ Lučko, OŠ Zapruđe, OŠ Trnsko, OŠ Brezovica, OŠ Braće Radić, OŠ Frana Galovića i I. OŠ Dugave. Natjecanje je proteklo u fer i korektnoj borbi na 64 crno-bijela polja, a pravdu je dijelio trojac šahovskih mušketira: Tomislav Mihalinčić, Damir Obad i Vinko Zlomislić.
U skladu sa ciljem organizatora ovoliki broj učenika i učenica zorno pokazuje da interes za bavljenje šahom postoji, a ako se uzme u obzir da su prethodna dva Mikronis kupa okupila (2008-70; 2009-60 igrača) može se zaključiti da taj interes raste.
Zahvaljujući tvrtki Mikronis svi mladi novozagrebački šahisti i šahistice kući su donijeli diplome, medalje i predmetne nagrade, a organizator je u potpunosti ostvario poznato šahovsko geslo: Gens una sumus.
Poredak na Mikronis kupu 2010. godine:
Mikronis kup 2010
Organizator(i) : Šahovska škola Dugave
Direktor turnira : Željko Brdal
Glavni ili nadzorni sudac : Tomislav Mihalinčić, CA
Sudac : Damir Obad, CCA ; Vinko Zlomislić
Grad : Zagreb - Dugave
Rejting-Ř : 1615
Datum : 01.05.2010
Konačan poredak
Mjesto SBr. Ime Rtg ŠKOLA Klub Bod BH.
1 9 Muha Miljenko 1658 I. OŠ DUGAVE 3.b 7 31˝
2 10 Šćulac Zvonimir 1655 OŠ FRANA GALOVIĆA 3.b 6 37
3 63 Savić Marko 1716 OŠ TRNSKO 6.d 6 31˝
4 3 Weiser Karlo 1705 I. OŠ DUGAVE 8.b 5˝ 32
5 61 Resner Simmon 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 1.a 5˝ 30
6 52 Milić Tibor 1600 OŠ ZAPRUĐE 8.d 5˝ 26˝
7 1 Ovčarić Tomislav 1730 I. OŠ DUGAVE 8.b 5 35
8 33 Bača Filip 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 1.a 5 32˝
9 39 Dumić Denis 1600 I. OŠ DUGAVE 3.a 5 31˝
10 5 Pale Tonko 1681 I. OŠ DUGAVE 8.b 5 31
11 64 Savić Milan 1711 OŠ TRNSKO 6.d 5 30˝
12 60 Pavlak Ivan 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 7.c 5 30
13 6 Pavlek Anamaria 1674 I. OŠ DUGAVE 8.b 5 28˝
14 68 Tarbuk Sebastian 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 7.b 5 28
15 2 Stanić Mario 1721 OŠ BREZOVICA 4.a 5 26˝
16 72 Zglavnik Dominik 1600 OŠ BREZOVICA 7.a 5 26
17 50 Mance Lovro 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA OŠ FRANA GALOVIĆA3.a 4˝ 29˝
18 29 Balen Teo 1600 CRO 6.e 4˝ 29
19 77 Šimić Robert 1600 OŠ LUČKO 6.c 4˝ 28˝
20 43 Jandrijević Luka 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 5.c 4˝ 28
21 75 Šegota Matej 1600 OŠ BREZOVICA 3.a 4˝ 25
22 59 Pavičić Filip 1600 CRO 4.b 4 29
23 21 Antunović Dorotea 1616 I. OŠ DUGAVE 4.a 4 29
24 16 Muha Magdalena 1630 I. OŠ DUGAVE 2.b 4 28˝
25 12 Šćulac Ema 1641 OŠ FRANA GALOVIĆA 6.a 4 28
26 41 Hedžet Hrvoje 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 7.c 4 28
27 18 Majcen Ivan 1624 I. OŠ DUGAVE 5.a 4 27
28 78 Šitić Renata 1600 OŠ GUSTAVA KRKLECA 3.a 4 26˝
29 51 Mikulandrić Tomislav 1600 OŠ MLADOST 6.b 4 26˝
30 4 Črnjević Petar 1699 I. OŠ DUGAVE 8.a 4 26
31 8 Rakarić Dominik 1662 I. OŠ DUGAVE 7.c 4 25
32 57 Nassabain Marco 1600 OŠ ZAPRUĐE 6.b 4 23˝
33 20 Vrbanec Jakov 1617 I. OŠ DUGAVE 7.c 4 23˝
34 80 Čosić Ivan 1600 I. OŠ DUGAVE 4.c 4 19˝
35 17 Maligec Hrvoje 1627 I. OŠ DUGAVE 6.c 3˝ 29
36 40 Duspara Bruna 1600 I. OŠ DUGAVE 5.c 3˝ 27˝
37 11 Balatinec Maksimilijan 1645 I. OŠ DUGAVE 6.b 3˝ 27
38 31 Barišić Josip 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 4.a 3˝ 25˝
39 73 Šegota Iva 1600 OŠ BREZOVICA 4.a 3˝ 24
40 70 Tomić Zvonimir 1600 I. OŠ DUGAVE 8.a 3˝ 23˝
41 79 Šitić Želimir 1600 OŠ GUSTAVA KRKLECA 2.c 3˝ 22
42 13 Srebreniković Imran 1636 I. OŠ DUGAVE 8.a 3˝ 22
43 14 Dodig Filip 1635 I. OŠ DUGAVE 7.c 3˝ 21˝
44 71 Ugljarević Marko 1600 I. OŠ DUGAVE 3.a 3˝ 21
45 69 Tomić Janja 1600 I. OŠ DUGAVE 3.c 3˝ 19˝
46 15 Drašić Tomica 1634 I. OŠ DUGAVE 6.a 3 31
47 27 Babić Adrian 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 2.b 3 26
48 28 Balatinec Lucijan 1600 I. OŠ DUGAVE 2.c 3 25˝
49 38 Burgler Filip 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 2.b 3 25
50 22 Micek Nikolina 1615 I. OŠ DUGAVE 4.b 3 23˝
51 44 Kirasić Kruno 1600 I. OŠ DUGAVE 5.c 3 22˝
52 32 Bavčević Ante 1600 I. OŠ DUGAVE 4.c 3 22˝
53 67 Tarbuk Bruno 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 4.c 3 21˝
54 35 Bešlić Petar 1600 I. OŠ DUGAVE 4.a 3 21˝
55 36 Bilić Ivan 1600 OŠ MLADOST 8.a 3 21˝
56 19 Bertolan Roman 1617 I. OŠ DUGAVE 6.b 3 20˝
57 74 Šegota Karla Marija 1600 OŠ BREZOVICA 5.f 3 19˝
58 24 Spevec Dominik 1610 I. OŠ DUGAVE 6.c 3 18
59 66 Stipetić Luka 1600 OŠ FRANA GALOVIĆA 2.b 3 17
60 23 Bertolan Karla 1613 OŠ FRANA GALOVIĆA 3.b 2˝ 26
61 45 Kottni Dinko 1600 I. OŠ DUGAVE 5.a 2˝ 25˝
62 62 Rukavina Luka 1600 OŠ BRAĆE RADIĆ 6.c 2˝ 25
63 55 Nagl Vili 1600 cro 2.r 2˝ 19
64 49 Kulenović Dario 1600 OŠ MLADOST 6.b 2˝ 18˝
65 56 Nassabain Leonardo 1600 OŠ ZAPRUĐE 5.b 2 23˝
66 48 Krč Barbara 1600 I. OŠ DUGAVE 6.c 2 22
67 7 Loje Filip 1665 I. OŠ DUGAVE 7.b 2 21˝
68 46 Krizmanić Antonio 1600 OŠ MLADOST 6.b 2 21˝
69 53 Mutak Marina 1600 I. OŠ DUGAVE 7.a 2 19
70 42 Jabir Kucelin Adrijan 1600 I. OŠ DUGAVE 6.c 2 19
71 65 Spevec Mihovil 1600 I. OŠ DUGAVE 5.c 2 18
72 34 Bernardić Filip 1600 I. OŠ DUGAVE 6.c 2 17˝
73 58 Ostrihon Davor 1600 OŠ ZAPRUĐE 6.b 2 16˝
74 54 Nagl Ivor 1600 cro 2.r 2 16
75 76 Šegota Nika 1600 OŠ BREZOVICA vrtić 1˝ 20
76 30 Barišić Fran 1600 I. OŠ DUGAVE 5.a 1˝ 19
77 37 Bolta Andrea 1600 I. OŠ DUGAVE 6.b 1˝ 16˝
78 25 Pavlić Magdalena 1608 I. OŠ DUGAVE 7.b 1 15˝
79 47 Krstanović Karlo 1600 I. OŠ DUGAVE 6.b 1 15
80 26 Kljajić Kristina 1601 I. OŠ DUGAVE 7.c ˝ 19˝
četvrtak, travanj 29, 2010
Na dan 04. 05. 2010. godine, u 14.00 sati, legendarni hrvatski velemajstor Mato Damjanović održat će simultanku na dvadeset ploča u velikom holu Osnovne škole Zapruđe. Na simultanci će sudjelovati učenici novozagrebačkih osnovnih škola.
Velemajstor Mato Damjanović rođen je 1927. godine u Đeletovcima te je, nakon Mije Udovičića, drugi šahist iz Hrvatske koji je stekao velemajstorsku titulu.Titulu je stekao je 1964. godine na jakom turniru u Sočiju, gdje je osvojio drugo mjesto ispred budućeg svjetskog prvaka Borisa Spaskog. Spomenimo još i pobjede na turnirima u Zagrebu i Amsterdamu 1969. godine te na turniru u Bad Pyrmontu 1970. godine. Na šahovskoj olimpijadi u Leipzigu 1960. godine osvojio je 7 bodova iz 10 partija te osvojio srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji.
Uspješno je igrao s najvećim šahistima 20. stoljeća, a pozitivan je skor ostvario protiv svjetskih prvaka Mihaila Botvnika i Borisa Spaskog. Izdvajamo briljantu pobjedu protiv velemajstora Bruna Parme iz 1960. godine:
Bijeli: Bruno Parma Crni: Mato Damjanović
1.e4 c5 2.Sf3 e6 3.d4 cxd4 4.Sxd4 a6 5.Ld3 Sc6 6.Sxc6 dxc6 7.0-0 e5 8.Sd2 Dc7 9.a4 Sf6 10.Df3 h5 11.Sc4 Le6 12.a5 Lc5 13.Le3 Lxe3 14.Dxe3 Lxc4 15.Lxc4 0-0-0 16.Dg5 Kb8 17.Dxg7 Sxe4 18.Dxf7 Sd2 19.Tfe1 Dd6 20.Dd3 Tdf8 21.Da2 Thg8 22.Kh1 e4 23.Lc4 Txg2 24.Kxg2 Dg6+ 25.Kh1 Txf2 26.Tg1 Sf3 0-1
Iznimna nam je čast ugostiti velemajstora Damjanovića u Osnovnoj školi Zapruđe. Vjerujemo da će njegova pojava i umijeće pobuditi interes za ovu plemenitu igru među mlađom populacijom Novoga Zagreba i šire.
Igor Stojaković
šahovski voditelj OŠ Zapruđe
subota, travanj 24, 2010
REPUBLIKA HRVATSKA
I. OSNOVNA ŠKOLA DUGAVE
ŠAHOVSKAŠKOLA DUGAVE
Školski prilaz bb, 10 010 Zagreb
www.sah-dugave.orgMIKRONIS KUP 2010.
III. POJEDINAČNO PRVENSTVO
OSNOVNIH ŠKOLA NOVOGA ZAGREBA
Poštovani!
Ovim putem Vas pozivamo da sudjelujete na III. Pojedinačnom šahovskom prvenstvu osnovnih škola Novoga Zagreba sa učenicima i učenicama Vaše škole.
Prvenstvo će se odigrati u subotu 01. svibnja 2010. godine u prostorijama I. osnovne škole Dugave, Školski prilaz bb. Početak prvenstva je u 09:00 sati, a kraj oko 13:00 sati.
Popis škola kojima su upućeni pozivi za sudjelovanje:
OŠ Braće Radić , Šenoine Branke 22 – voditelj Nenad Fruth,
OŠ Frana Galovića , Školski prilaz BB – voditelj Željko Brdal
OŠ Zapruđe, Meštrovićev trg 8 A – voditelj Igor Stojaković,
OŠ Mladost – Karamanov prilaz 3- voditelj: Jasmin Hutinović,
OŠ Odra, Đačka Ulica 5 - prof. TZK
I. OŠ Dugave, Školski prilaz BB – voditelj Željko Brdal,
OŠ Trnsko, Trnsko 25 - ravnateljica
OŠ Gustava Krkleca, Božidara Magovca 103 – voditelj: Vlado Nigrin,
OŠ Ive Andrića ,Milovana Kovačevića 18 - prof. TZK,
OŠ Otok , Gradićeva 4 - ravnatelj,
OŠ Savski Ggaj,Remetinečka cesta 64 A- ravnatelj,
OŠ Brezovica ,Brezovička cesta 98 A- voditeljica: Dragica Šainović,
OŠ Stjepana Bencekovića , Horvaćanski trg 1 – ravnatelj,
OŠ Večeslava Holjevca , Siget 23- voditelj Marko Ždravac
OŠ Lučko , Puškarićeva 102- prof. TZK
OŠ Miroslava Mrkše , Mrkšina 42- prof. TZK.
O svim dosadašnjim ekipnim i pojedinačnim prvenstvima osnovnih škola Novoga Zagreba te o djelovanju i aktivnostima Šahovske škole Dugave na popularizaciji šaha više informacija možete saznati na www.sah-dugave.org.Na stranici možete preuzeti Pravilnik Mikronis kupa 2010..
Prijave za sudjelovanje primaju se do PONEDJELJKA 26. TRAVNJA 2010. godine na e-mail adresu voditelja turnira profesora Željka Brdala:
Zeljko.brdal@zg.t-com.hrPrijava mora sadržavati slijedeće podatke:
ime i prezime, razred, datum rođenja, naziv škole, naselje sjedište škole,
broj iskaznice Odmorko ili učeničke knjižice!
Informacije
Za sve detaljnije informacije možete se obratiti u I. osnovnu školu Dugave:
Ravnatelj:Tomislav Cvitanović, tel: 66 24 732
Tajnica:Marija Jamić,tel: 66 71 733
Voditelj ŠŠK Dugave: Željko Brdal, tel: 66 36 392; 091 517 17 47
Nadamo se da ćete pozitivno odgovoriti na ovaj naš poziv i sa svojim učenicima i učenicama uveličati ovo prvenstvo.
Sa štovanjem,
Ravnatelj:
Tomislav Cvitanović
subota, travanj 17, 2010
Natjecanje se održalo u prostorijama OŠ Pojišan u Splitu. Dječaci su igrali u jednoj a djevojčice u drugoj prostoriji. To je malo otežavalo rad suca jer se natjecanje u muškoj i ženskoj konkurenciji odvijalo u isto vrijeme. Za vrijeme natjecanja voditelji i rezervni igrači nisu bili u tim prostorijama. Tako je sve proteklo bez "incidenata", kojih je nekad znalo biti u prijašnjim natjecanjima.
Sudac je korektno vodio meč. Djeca su bila vrlo zainteresirana za igru. Na njima se nije mogao primijetiti strah ili trema već borbenost i usredotočenost na pobjedu odnosno osvajanje najboljeg plasmana. Naravno, kao što se vidi iz rezultata, nisu svi imali jednaku "sreću".
Pobjedili su oni najspremniji ili najspretniji. Među njima isticali su se već spmenuti Toni Beara i Maura Ruža Soldo iz OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, te Sara Drinkovac iz OŠ Jelsa na Hvaru. I Toni i Sara osvojili su maksimum bodova, ne izgubivši ni jednu partiju. A Maura, koja je igrala u muškoj ekipi, dobila je dva od tri boda, pobjedivši i uzdanicu Jelse mladog i obećavajućeg Slavičeka.
Toni i Maura članovi su ŠK "Petar Sedlar Pepe" iz Kaštela, a trener im je Vladimir Cvetnić. Prvoplasirani u obje kategorije dobili su pehare za ekipu, a za drugo i treće mjesto uručene su svim igračima medalje. Pobjedničke ekipe igraju na regionalnom natjecanju -zona jug u Zadru.
Voditelji ekipa bili su:
OŠ Mertojak - Branko Šarić
OŠ Omiš - prof Mate Ribičić
OŠ Kaštel Lukšić - Darija Budiša
OŠ Jelsa - prof Ante Lončar
OŠ Kaštel Novi (djevojčice) - prof Burger
prilog poslala Darija Budiša
srijeda, travanj 7, 2010
Ekipno natjecanje osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije održalo se 17.ožujka 2010. u OŠ Pojišan u Splitu.
U muškoj konkurenciji sudjelovale su ekipe ovih škola:
OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića, OŠ Mertojak iz Splita, OŠ Josip Pupačić iz Omiša i OŠ Jelsa iz Jelse na Hvaru.
Prvenstvo je za njih završilo ovim poretkom:
1. mjesto – OŠ Mertojak
2. mjesto – OŠ Josip Pupačić
3. mjesto – OŠ Ostrog
4. mjesto – OŠ Jelsa
U ženskoj konkurenciji također su sudjelovale ekipe iz četiriju škola.
To su bile: OŠ Bijaći iz Kaštel Novog, OŠ Mertojak iz Splita, OŠ Josip Pupačić iz Omiša i OŠ Jelsa iz Jelse.
Na kraju natjecanja kod njih je poredak bio drugačiji:
1. mjesto – OŠ Jelsa
2. mjesto – OŠ Josip Pupačić
3. mjesto – OŠ Bijaći
4. mjesto – OŠ Mertojak
Ženska ekipa iz Jelse (iz arhive: na slici je prof. Lončar i ekipa OŠ Jelsa) je bila uvjerljivo najbolja. Djevojčice su osvojile svih 9 bodova.
Od dječaka jedan od najboljih je bio Toni Beara iz OŠ Ostrog, koji je pobijedio u sva tri meča.
Prvoplasirane ekipe u muškoj i ženskoj konkurenciji idu dalje na regionalno natjecanje – zona jug.
Igralo se po 25 minuta. Sudac je bio gospodin Neno Šarić iz Splita.
Darija Budiša
srijeda, ožujak 31, 2010
Naprednijem djetetu možete ukazati na slova kojima su označene „ulice“ tj. linije i brojeve koji označavaju redove. Napravite papirnate kvadrate na kojima će se nalaziti oznake (ime-linija i prezime-broj) svakog polja i pomognite djetetu da ih pravilno postavi na ploču. Ovisno o interesu i mogućnostima pokušajte staviti žeton (plastični čep) na polje b2 i c3 kako bi pokušali usvojiti sjecište linije i reda tj. ime i prezime svakog polja. U cilju uvježbavanja „čitanja“ šahovske ploče poslažite igračke na određeni red ili liniju i pitajte djete koji je to red ili linija. Uzmite omiljenu djetetovu igračku i postavite ju na određeno polje i pitajte dijete za „ime i prezime“ tog polja. Obavezno mu pri tome objašnjavajte princip određivanja imena i prezimena polja uz što više opisivanja i pomaganja!
Kako bi pojačali interes i motivaciju djeteta, uz pomoć raznobojnih žetona ili plastičnih čepova složite određenu sliku na ploči izgovarajući „ime i prezime“ polja na koje dijete mora postaviti žeton (plastični čep) određene boje.
Nakon što je dijete usvojilo kretanje figura i upoznalo šahovsku ploču potrebno je stečeno znanje utvrditi. To znači da je došao trenutak da počnete sa igranjem šaha. No za početak će biti najbolje da ne igrate sa svim figurama. Postavie pješake i kraljeve,a pobjednik je onaj koji prvi stigne do 8. reda (bijeli) ili 1. reda (crni). Osim uvježbavanja kretanja pješaka i načina na koji pješak „jede“ tj. uzima protivničke ovdje ćete dijete praktično upoznati sa pretvorbom pješaka. To znači da pješak koji se uspije probiti do kraja može se pretvoriti u bilo koju figuru. Primjerice to znači da je moguće da svaki igrač ima devet dama ili deset topova. Pješak se ne može pretvoriti u kralja,a pravilo en passant ćete ostaviti za kasnije. Tijekom igre, kada se to dogodi objasnite djetetu pojam napada na kralja – šah.
Koristite se šahovskom literaturom kako bi na raspolaganju imali primjere pozicija u kojima je došlo do napada na kralja, a moguće se obraniti od tog napada.Postavite djetetu pozicije u kojima kralj dobiva mat. Mat ili zarobljavanje kralja je i cilj šahovske igre nakon kojeg igrač čiji je kralj zarobljen gubi partiju. Pojmovi šah, mat, pat, remi, rokada i en passant Vaš će princ ili princeza s vremenom usvojiti kroz igru, a Vama će šahovska literatura pomoći da djetetu te pojmove pravilno objasnite. U ovim početnim koracima jedna od dobrih vježbi je igra „pere-ždere“. Figure se kreću prema šahovskim pravilima,a vrijedi pravilo da igrač koji je na potezu mora uzeti protivničku figuru (naravno pod uvjetom da neka njegova figura može „pojesti“ protivničku). Pobjednik je onaj igrač koji prvi ostane bez svih svojih figura, pa čak i kralja kojeg se u „peri-žderi“ također može uzeti.
Nakon što dijete dobro usvoji kretanja figura,osnovna pravila i cilj igre došao je trenutak da odigrate Vašu prvu šahovsku partiju. Prilikom igranja prvih partija nastojte što više ukazivati na pojedine mogućnosti koje se pružaju djetetu, upozorite ga na Vaše napade na neku njegovu figuru i pokažite način obrane,a kada dođete u poziciju da ga matirate objasnite mu sve preduvjete za mat. Naravno da nitko ne voli gubiti pa tako ni dijete,ali s vremenom će i to morati naučiti. Šahovska partija pružiti će Vama i djetetu priliku da međusobno odmjerite umne snage,a sa svakom novom partijom zajedno ćete otkrivati nove mogućnosti i kombinacije ove drevne igre.
Želim Vam sretan put kroz šahovski svijet,a za kraj predlažem Vam da posjetite Internet stranice Šahovske škole Dugave: www.sah-dugave.org i www.sah.sah-dugave.org!
Željko Brdal, prof.
Voditelj Šahovske škole Dugave
Koordinator šahovskih škola Novoga Zagreba
ponedjeljak, ožujak 29, 2010
2. korak - kretanje figura
Kao i za upoznavanje naziva figura tako i za njihovo kretanje za svaku figuru izmislite kratku priču. Npr. na šahovskoj ploči živjela su dva kralja, crni i bijeli; svaki je stanovao na svom šahovskom polju, crni kralj je stanovao na bijelom, a bijeli kralj na crnom polju. Kralj je po šahovskoj ploči „hodao“ jako sporo, vjerojatno zbog starosti, samo za jedno polje; gore-dolje, lijevo-desno i koso. Budući da su stanovali daleko jedan od drugoga dugo i je trebalo da dođu bliže kako bi mogli razgovarati. Kraljevska pravila određuju da kraljevi nikada ne mogu stajati jedan pored drugoga tj. između njih mora biti barem jedno polje. Odmah naglasite činjenicu da je kralj jedina šahovska figura koja se ne može „pojesti“ tj. uzeti. Svaki kralj ima svoju ženu (sličnost muž i žena / tata i mama). Kraljeva žena ili kraljica zove se dama. Bijela dama stanuje na bijelom polju, a crna dama stanuje na crnom polju. Dama trenira trčanje i brža je od kralja, kreće se gore-dolje, lijevo-desno i koso za više polja. Prilikom upoznavanja sa kretanjem topa pokušajte iskoristiti činjenicu da se top kreće kao i Vi kada uđete u dizalo, dođete na 6. kat i krenete prema stanu. Dizalo se kreće gore-dolje,a po hodniku se krećete lijevo-desno. Za svaku figuru izmislite neku zgodnu priču kroz koju ćete provući i pravila kretanja dotične figure. Pri tome ćete na ploči pokazati kako se figura kreće, ali neka to bude nenametljivo.
Budite spremni ponavljati priču o kretanju figura, a sve u cilju usvajanja najosnovnijih činjenica o kretanju figura. Npr. pješak se kreće samo naprijed, top se kreće ravno, lovac se kreće u koso, skakač skače i preskače itd. Zbog boljeg uočavanja i usvajanja pravila kretanja figura možete koristiti raznobojne žetone ( ili raznobojne plastične čepove različitih ili istih dimenzija). Redoslijed kojim ćete pokazivati kretanje figura je top, lovac, kralj, dama, pješak i skakač. Povremeno i omiljena igračka može „odglumiti“ pojedinu figuru i kretati se, primjerice, poput lovca. Prilikom pokazivanja kretanja figura, svaki smjer kojim se figura može kretati označite različitom bojom žetona (plastičnih čepova) . To je važno zbog vizualnog predočavanja različitih mogućnosti kretanja koji će se pojaviti tijekom igre. Tijekom objašnjavanja kretanja postavite žeton (plastični čep)e na polja na koja figura može doći, a potom neka to ponovi i dijete. S vremena na vrijeme ponavljajte postupak, a u odabranom trenutku postavite istobojnu figuru na mogući pravac kretanja kako bi objasnili da se svoja figura ne može uzeti („pojesti“). Kasnije ćete na pravac kretanja postaviti i protivničku figuru i objasniti da se ona može (ali ne mora) uzeti („pojesti“).
Kao vježbu odigrajte igre Topa žderonje (top protiv pješaka) i Gladne dame (dama protiv pješaka). Cilj topa i dame je da „pojedu“ sve pješake, a pješaci pokušavaju doći do zadnjeg reda. Naravno da oboje imate i svoje kraljeve! Budući da ćete u oba ova primjera vi biti pješaci, u početnoj fazi ukazujte što dijete može uzeti te ukazujte na branjene pješake. Vaš cilj nije pobjeda već da dijete usvoji način kretanja i uzimanja. Raznobojni žetoni ili čepovi pomažu vizualnom usvajanju kretanja figura. Kod kretanja lovca morate naglasiti činjenicu da iako se oba kreću koso (po dijagonali) svaki ima svoju boju polja po kojima se može kretati. Postavite oba svoja lovca i ukažite na kretanje bjelopoljca/crnopoljca. Kod pješaka morate naglasiti da se pješak u prvom potezu može (ali nemora) pomaknuti za dva polja,a svaki njegov slijedeći potez može biti samo za jedno polje. Kreće se isključivo naprijed,a to možete djetetu dodatno približiti pričom o njegovoj malenkosti,ali velikoj hrabrosti. I naravno nemojte zaboraviti ispričati san svakog pješaka,a to je da se uspije probiti do zadnjeg reda i pretvoriti u bilo koju figuru osim kralja. Figura koja se, svojim kretanjem, izdvaja od ostalih je skakač. On je ujedno i jedina figura koja može preskakati ostale figure. Kretanje skakača slično je slovu L, ali to može pomoći jedino ako dijete prepoznaje slovo L. Jednostavnije pravilo kretanja glasi: ravno u bilo kojem smjeru (gore/dolje i lijevo/desno)i potom jedno polje u koso. Naglasite da skakač nikad ne može skočiti na polje iste boje kao što je ono na kojem se nalazi. S bijelog polja skače na crno, s crnoga na bijelo.
3. korak – šahovska pravila
Ovaj korak možete započeti sa početnim položajem figura. U početku djetetu dozvolite da samo posloži figure po svojoj želji. Nakon toga, postupno, navodite dijete da postavlja figure na početni položaj. U početku ne morate inzistirati na točnim redovima (1-2 red bijeli i 7-8 red crni) već na položaju figura. Npr. Topovi u kutovima, do njih skakači, dama na polju svoje boje itd. Kada procijenite da djete može usvojiti pojmove redova ili brojeva tada mu predočite točan položaj šahovskih figura glede redova.
Paralelno s praktičnim usvajanjem kretanja figura naučite dijete „čitati“ šahovsku ploču. Ovo je odlična vježba za snalaženje u prostoru i vizualno predočavanje, a učenje mogu naravno olakšati raznobojni žetoni ili plastični čepovi. Zbog ovog koraka nužno je da šahovska ploča uz rub ima napisane brojeve i slova tj. šahovsku notaciju. Pojmovi koje ćete nastojati zorno predočiti su: red, linija, dijagonala, slova (a,b,c,d,e,f,g,h) i brojevi (1,2,3,4,5,6,7,8). Linija je okomiti niz polja, red je vodoravni niz polja, a dijagonala je kosi niz istobojnih polja.
Prigodna priča mogla bi glasiti da svako polje na šahovskoj ploči ima svoje ime i prezime, a određeno je sjecištem određene linije i reda. Da bi znali kako se zove neko polje moramo znati da svaka ploča ima 8 katova (redova) i osam ulica (linija). Sada je trenutak da označite svaki red sa svojom bojom „žeton (plastični čep). Paralelno sa slaganjem redova ukazujte na sličnost s katovima u zgradi te pokušajte uspostaviti vezu između broja i reda tj. kata. Važno je usvojiti pojam redova kojih ima osam. Nakon toga isti postupak slijedi sa “ulicama“ tj. linijama. Posložite u svaku liniju istu boju žeton (plastični čep)a kako bi dijete vizualno usvojilo pojam „ulice“ tj. linije tj. okomito. Isti princip ćete primijeniti i kod pojma dijagonale tj. kosog niza istobojnih polja. Budite spremni odustati na vrijeme tj. kada procijenite da je dijete izgubilo interes, ali prvom prilikom ponovite isto „predavanje“.
(nastavlja se)
subota, ožujak 27, 2010
Kako učiti šah?
Prilagodite prve šahovske korake djetetovom interesu i volji. To znači da ćete prvi korak početi s „nešahovskim“ igrama u kojima će sudjelovati figure i ploča. Kao roditelj procijenit ćete kada je trenutak da prijeđete na drugi korak u kojem ćete početi učiti šahovska pravila o kretanju figura. Tijekom igranja koristite priliku da djetetu ubacujete osnovna obilježja i načine kretanja određene figure. U slučaju da se djetetu šah ne svidi, spremit ćete šah i igrati se igara koje su njemu prihvatljivije, a razvijaju pažnju i koncentraciju (npr. slagalice, puzzle, memory i dr.). Nakon što uvidite da mu treba nešto novo, pokušajte ponovno sa šahom. Promatrajte njegovu reakciju.
Prije nego se upustite u šahovsku avanturu posjetite najbližu knjižnicu i posudite primjerenu šahovsku literaturu. Tri knjige koje će u potpunosti zadovoljiti Vaše šahovske potrebe su: za „šahovske bebe“ Šahovski priručnik (Anatolij Karpov), za mlađu djecu Tri, četiri, pozor šah (Ivan Marković i Sanja Vuksanović), a za nešto stariju djecu Škola šaha (Idriz Sušić). Podrazumijeva se da kod kuće imate šahovsku ploču i figure. Prednost dajte plastificiranoj šahovskoj ploči s otežanim figurama. Takva ploča je sigurnija i upotrebljiva u ostalim igrama. Šahovska ploča može biti stalno prisutna u dječjoj sobi, a vi nenametljivo potaknite djete da mu posluži u igri, primjerice kao podloga za crtanje ili slaganje kocki. Po poljima možete slagati sitnije igračke, a kroz igru igračke stanuju ili u bijelim «kućama» ili u crnim «kućama». Dijete će uočiti različitost polja na ploči i usvojiti izraze šahovska ploča i šahovsko polje.
Prilikom izbora ploče svakako gledajte da ima napisanu notaciju tj. slova i brojeve uz rub. Figure moraju biti dovoljno velike da ih manja djeca ne mogu progutati, a poželjno je da su teže jer su stabilnije.
Obzirom da je šah misaona aktivnost upoznavanje se mora odvijati na način koji je djetetu prihvatljiv, ne treba se provoditi svaki dan, a trajanje ovisi o djetetovom raspoloženju. Pojedina „šahovska predavanja“ trajat će svega nekoliko minuta. Budući da je svako dijete posebna priča najbolje je vremensko trajanje i procjenu zanimljivosti šaha prepustiti mjerilima Vaših šahovskih prinčeva i princeza.
1. korak – igranje s figurama
Prvi korak u upoznavanju djeteta sa šahom najbolje je ostvariti „slučajno“ tj. složiti šahovsku garnituru na djetetu vidljivom i dohvatljivom mjestu. To može biti stolić u dnevnom boravku, na podu dječje sobe ili radni stol na kojem dijete crta. Figure će zaokupiti djetetovu pažnju pa mu dozvolite da ih uzme u ruke, pita čemu služe i sl. Prilikom igranja sa šahovskim figurama poželjno je usmjeriti pozornost djeteta na određenu figuru pitanjima o njenom nazivu, boji, obliku, kretanju i sl.
Prvi je korak zapravo vrlo jednostavan: ubaciti figure u postojeće igre ili izmisliti varijante poznatih igara sa figurama. Npr. uključivanje kralja i dame u igru sa djetetovim omiljenim likovima, liječenje bolesnog lovca, hranjenje gladnog skakača, uspavljivanje pospanog topa, igranje vrtića u kojem je dama teta u vrtiću koja čuva pješake (djeca u vrtiću). Stanari kućice od kocaka mogu biti šahovske figure. Sve šahovske figure mogu ići kod liječnika, crtati s djetetom, loviti jedna drugu, spavati, jesti i piti, šetati, voziti se u kolicima, igrati se sa lopticama za stolni tenis, čitaju im se priče, glume čunjeve u kuglanij. Drugim riječima, sve što može pasti na pamet jednoj šahovskoj princezi ili princu u prvim šahovskim koracima. Među igračkama se obično može naći lokomotiva s vagonima. Njome se prvo voze bijele, potom crne figure. Potom se u prvi vagon ukrcavaju samo lovci, zatim topovi, pa skakači.
U prvim šahovskim koracima svakako iskoristite umjetničke sklonosti djeteta. Nabavite najobičniji školski plastelin i predložite djetetu da izmodelira nekoliko figura po svojoj želji. Savjetujte ga da „bijele“ radi od kombinacije četiri boje,a „crne“ od kombinacije druge četiri boje kako bi se dobile dvije različite ekipe raznobojnih figura. Isto tako nabavite djetetu glinamol i predložite da napravi omiljenu šahovsku figuru,a izričaj prepustite malom umjetniku-ici. Rezultat će biti jedinstvene i unikatne šahovske figure. Jedna od metoda je svakako i bojanje i crtanje. Figure se mogu otisnuti na pisaču. Zadatak može glasiti da dijete oboji npr. topove zeleno, skakače plavo, pješake crveno i slično. Isto tako predložite djetetu da nacrta jednu figuru, više figura ili šahovsku ploču. itd. Sljedeća varijanta šahovskog učenja namjenjena je svima koji imaju dovoljno prostora u svom dvorištu,a istovremeno kod djeteta žele razvijati ekološku svijest. U dogovoru sa djetetom izaberite PVC ambalažu koja svojim oblikom može predstavljati određenu figuru. Potom prikupite potreban broj određene ambalaže, napunite ju pijeskom čvrsto začepite,a na kraju ih uz pomoć spreja ili boje obojite u crno i bijelo. Prilikom bojanja obratite pozornost na bojanje lovca. Potom u dvorištu napravite prikladnu šahovsku ploču čije dimenzije trebaju biti usklađene sa figurama,a izvedba ovisi o Vašim mogućnostima i dostupnom materijalu.
U pozadini šahovsko-umjetničkog izražavanja je usvajanje točnih naziva figura, uočavanje da postoje crne i bijele figure, da su istog izgleda i oblika, njihov broj i slično. Izuzetno je važno da odmah na početku upotrebljavate točne šahovske nazive figura. Prvi doticaj sa figurama je najbolji trenutak za usvajanje naziva figura: dama, a ne kraljica; skakač, a ne konj; top, a ne kula; lovac, a ne laufer; pješak, a ne pijun.
Danas je na tržištu dostupno i mnogo šahovskih računalnih programa koji u svojim opcijama imaju uređene materijale za šahovsku školu. Nastojte ih iskoristiti kao Vaš putokaz što i kako objasniti djetetu uz Vašu pomoć i pravu šahovsku ploču. Nipošto nemojte ulogu „šahovskog učitelja“ prepustiti računalu jer se na taj način gubi međusobna komunikacija i suradnja Vas i djeteta. S vremenom,u cilju uvježbavanja stečenih šahovskih znanja možete mu pokazati kako se uz pomoć tipkovnice ili miša miču figure. Sljedeći korak je da uz računalo postavite prave šahovske figure, utvrdite nazive figura i početni položaj. Nakon što na računalu pomakne figuru, dijete taj potez može povlačiti na pravoj ploči. Ovo je dobra vježba u prvim šahovskim koracima,a u budućnosti će djetetu pružiti priliku da igra protiv šahovskog programa. S vremenom ćete koristiti zadatke koje Vam nudi šahovski računalni program, u početnim partijama njegovu snagu ćete postaviti na niži nivo,a jednog ćete se dana možda upustiti u igranje šaha preko interneta.
No podsjećam Vas da ništa ne može zamijeniti partiju koju ste Vi odigrali sa djetetom. Poželjno je da iskoristite računalo kao protivnika s kojim ćete se nadmetati zajedno sa djetetom, komentirajuci, predvidajuci i dogovarajuci se oko poteza is tvaranja kombinacija.
Povremeno tijekom šahovskih „predavanja“ skrenite djetetovu pozornost sa figura na šahovsku ploču i utvrdite da se ona sastoji od crnih i bijelih polja.
(nastavlja se)
petak, ožujak 26, 2010
DIJETE I ŠAH (1.dio)
ZAŠTO*KADA*KAKO
Želio bih iznijeti svoja zapažanja i iskustva o mogućnostima pozitivnog utjecaja šaha na razvoj djece. Do tih spoznaja došao sam kao dugogodišnji voditelj Šahovske škole Dugave te kao tata petogodišnje kćeri Nike kojoj kroz igru pomažem u prvim šahovskim koracima.
Zašto učiti šah?
Šahom se, istovremeno, potiče razvoj misaonih sposobnosti djeteta i pozitivno utječe na njegov odgoj.Povijest šaha započela je prije otprilike dvije tisuće godina u Indiji iz koje potječu i prve šahovske partije. Iz Indije su šah preuzeli Arapi koji su u igru unijeli neke novine, a potom je šah stigao u Europu gdje nakon određenih izmjena poprima današnji oblik i pravila. Tisućljetna povijest i utjecaj različitih naroda i kultura na razvoj šaha uvelike su utjecale na raširenost šahovske igre u svijetu. Zbog svoje dugovječnosti i najrazličitijih civilizacijskih utjecaja šah se može uvrstiti u najveća postignuća ljudskog društva. Tome u prilog govori i njegova višeslojnost koja se ogleda u šahu kao spoju igre - športa - umjetnosti - znanosti, a svakako valja napomenuti njegovu dimenziju borbe dviju protivničkih vojski.
Učeči i igrajući šah, djeca razvijaju upornost, odgovornost, samokritičnost, objektivnost, korektnost, poštivanje pravila, marljivost, borbenost, želju za napretkom, promišljanje, maštovitost i timski duh. Osim učenja šahovskih pravila i vještine igranja poželjno je djetetu često ukazivati na važnost poštenog i korektnog odnosa prema protivniku, uvažavanje različitosti, poštivanje šahovskih pravila, kulturno ponašanje tijekom i nakon partije, ravnopravnost spolova, izbjegavanje nepristojnih izraza i svih vrsta nasilja.
Važno je napomenuti da šahovska igra pruža potpunu ravnopravnost između djeteta s invaliditetom i djeteta bez zdravstvenih poteškoća. Ta činjenica pomaže da dijete usvoji ispravan stav o osobama s invaliditetom. Istovremeno djetetu s invaliditetom šah pruža mogućnost ravnopravnog druženja u igri i nadmetanju s djecom bez invaliditeta što pozitivno utječe na njegovu integraciju i socijalizaciju. Šah također pruža mogućnost ravnopravnog nadmetanja dječaka i djevojčice, bake i unuka, očeva i kćeri, visokih i niskih, jačih i slabijih. Šah poništava fizičke, dobne, spolne i sve ostale razlike koje bi u većini sportova bile nečija odlučujuća prednost. Isto tako šah za razliku od mnogih društvenih igara (npr. kartaške igre, čovječe ne ljuti se, monopoly) isključuje utjecaj sreće na pobjedu ili poraz jer ishod partije ovisi jedino o vještini i umijeću igrača.
Osim pozitivnog utjecaja na odgojni razvoj djeteta šahom se može utjecati i na poboljšanje misaonih sposobnosti. Kod predškolske djece šahom se može potaknuti razvoj sposobnosti koje će im pomoći u savladavanju i usvajanju novih vještina i znanja te u budućnosti nastavnog gradiva. Šah potiče razvoj pamćenja, pozornosti, koncentracije, brzine računanja, vizualnog predočavanja, logike razmišljanja i rasuđivanja. Tijekom igranja šahovskih partija, mali šahisti vježbaju predviđanje protivnikovih poteza te ispitivanje ispravnosti vlastitih.
Kada početi učiti šah?
S učenjem šaha može se započeti već u predškolskoj dobi. Pri tome nije važno koliko godina ima dijete niti je važno jeste li iskusni šahist ili čisti amater. Važno je jedino da ste odlučili sebi i dijetetu pružiti priliku uživanja u crno-bijelom svijetu šahovnice.
Za djete do četiri godine učenje šaha je bilo kakvo igranje sa šahovskom pločom i figurama.Tehnika igre dolazi na red u sljedećim šahovskim koracima. Većina djece u dobi od pet godina sposobna je usvojiti osnovna šahovska pravila o kretanju i uzimanju figura (primjerice: igra „pere-ždere).
Željko Brdal, prof.
Voditelj Šahovske škole Dugave
Koordinator šahovskih škola Novoga Zagreba
petak, ožujak 19, 2010
Čitajući komentar g. Cebala koji je objavljen na šah-mat listi uočio sam jednu sličnost. Uvjeren sam da se velemajstor Cebalo neće ljutiti što ovdje dajem samo dio njegovog komentara, a ujedno koristim priliku da mu se zahvalim na komentarima koima je pratio netom završeno Europsko šahovsko prvenstvo u Rijeci!
Citat:
S obzirom da se polako primičemo kraju ovog našeg druženja, vrijeme je da dotaknemo i temu koja zanima prije svega sve nas koji se nalazimo u tzv. trećoj dobi, a to je veteranski šah. Na ovom prvenstvu nastupa i nekoliko veterana s kojima se srećem na našim prvenstvima, tu su na primjer naš Rukavina, Butnorius (LTU) svjetski prvak 2007, Bo Jakobsen (DEN), Onoprienko (RUS), a tu je i Per Ofstad (NOR), inače predsjednik komisije za veteranski šah u FIDE-i. Gospodina Ofstada upoznao sam početkom devedesetih kada smo kao delegati svojih zemalja sudjelovali u radu međunarodne šahovske organizacije. Iako ja već odavno nisam u tom društvu, održavamo kontakt i zadržali smo prijateljski odnos. Kad god se sretnemo njegovo prvo pitanje je kako to da nijedna od država sa ovih prostora nema veteranskih turnira, državnih prvenstava i ne šalje reprezentacije na ekipno prventsvo Europe. Na nedavno završenom u Dresdenu, sudjelovalo je čak 78 ekipa!
Ne znam kako stvari stoje kod nasih susjeda, ali pretpostavljam da je situacija manje-više ista kao kod nas, a to znači potpuno ignoriranje veteranskog šaha. Teško je to objasniti ako se podsjetimo da su naši predstavnici upravo u toj kategoriji do sada donijeli najviše medalja hrvatskom šahu: zlatnu (V.Bukal) i brončanu sa Europskih prvenstava, te zlatnu, srebrenu (S.Kosanski) i brončanu sa Svjetskih prvenstava. One tri medalje iza kojih ne stoji ime donijeo je niže potpisani. Po nekoj logici stvari i reprezentacija bi nam također bila među konkurentima za medalju, ali našem Savezu je očito žao u to uložiti sredstva koja bi, inače, bila daleko manja od onih koja se ulažu u igrače koji u svojim kategorijama ne predstavljaju niti solidan prosjek. Čovjek bi mogao pomisliti da ih ne zanimaju medalje osvojene u toj konkurenciji, ali zašto se onda u svakom godišnjem izvještaju itekako pohvale našim uspjesima?
Bilo kako bilo, nakon ovog uspješno provedenog prvenstva – to možemo vec sada mirne duše reći-, svi su izgledi da će Rijeka krenuti u organizaciju veteranskih turnira. Vidjet ćemo kakva će onda biti reakcija Saveza, iako ne treba gajiti iluzije da će ljudi, koji su u obrazloženju nedavnog izbora šahiste 2009 de facto pokazali da za njih titula prvaka Hrvatske više vrijedi od one prvaka Svijeta, naglo promijeniti svoj stav. Nije onda nikakvo čudo da ta najviša titula nije pobudila neku naročitu pažnju naših medija, da o HOO-u i ne govorim, iako u prošloj godini, koliko znam, nismo imali nijednog prvaka Svijeta u nekom od drugih sportova.
Da su reakcije izvan granica naše zemlje bile sasvim drugačije pokazat će vam samo jedna informacija koja više nije tajna, jer se pojavila i na Internetu. Na Korzici ce 11 maja biti održan meč od dvije partije po ubrzanom tempu između juniorskog prvaka svijeta (Francuz, Vachier-Lagrave, rejting 2730) i veteranskog kolege po tituli (niže potpisani). Nešto slično moglo se napraviti i kod nas, imamo recimo prvaka svijeta u kategoriji do 18 godina, ali za takve stvari treba imati ideju i sposobnost da se ta ideja realizira.
Sve me to podsjeća na jednu staru latinsku izreku:“Nemo prophaeta in patria“, odnosno „Nitko nije prorok u svojoj domovini“.
Kad bih vam postavio pitanje po čemu je bio poznat jučerasnji dan nisam siguran da bih dobio puno točnih odgovora. A na taj dan, prije točno 2054 godine ili 15.marta (ili na martovske Ide) 44-te godine prije Nove Ere, ubijen je u atentatu Gaj Julije Cezar, jedan od najvećih vojskovođa u povijesti ratovanja. Ubili su ga vatreni pristaše republike kao državnog uređenja, u strahu da će Cezar biti proglašen carem i preuzeti apsolutnu vlast u Rimu.
Koliko je čovjecanstvo od tada napredovalo? Pa, rekao bih utoliko što se danas te stvari riješavaju na daleko suptilniji način.
Anegdota:
Za vrijeme jedne simultanke na slijepo, Aljehin je uzaludno trazio po dzepovima šibice kako bi zapalio cigaretu. Na kraju zamoli jednog od gledatelja da mu zapali ispričavajuci se: „Oprostite, zaboravio sam ponijeti šibice, nevjerojatno kako imam slabo pamćenje.“
M.Cebalo
http://www.eurorijeka2010.com/hr/home/Live_partije/Komentari
Za one koji ne znaju u tijeku su ili su završena županijska šahovska ekipna prvenstva osnovnih škola. Na njima sudjeluju ekipe učenika (4+1) i učenica (3+1),a organizator je Hrvatski školski športski savez. Poražavajuća činjenica ovogodišnjeg natjecanja u svim sportovima je smanjivanje broja ekipa na državnom natjecanju.
Briga Hrvatskog šahovskog saveza za školski šah jednaka je brizi za nacionalne ekipe veterana, a sredstva koja se izdvajaju za organizaciju veteranskih natjecanja na nivou države jednaka su onima koja se ulažu u školska šahovska natjecanja. Nebriga za školski šah najočitija je u neusklađenim propozicijama igranja ovih prvenstava sa propisima Hrvatskog šahovskog saveza. Nadam se da će se za slijedeću školsku godinu odgovorni pokrenuti i u suradnji sa Hrvatskim školskim športskim savezom uskladiti bitne odrednice samih natjecanja. O padu interesa učenika za šah vjerovatno svatko ima neku svoju varijantu ili teoriju, ali vjerovatno bi se svi mogli složiti da tu vrijedi ona narodna: Koliko para toliko muzike.
Postavlja se pitanje do kada ćemo zaostajati ne samo za zemljama iz regije već i šire po pitanju razvoja školskog šaha koji može uvelike pridonijeti širenju interesa za šah kod djece. Isto pitanje može se postaviti i za veteranski šah, a zanimljivost ovog posta je i ta da se pojmovi veteran/školski šah mogu do mile volje izmijenjivati u ovo postu, a da se zapravo ništa ne izgubi na značenju. U oči upada činjenica da su obje ove dobne skupine u potpunosti zanemarene, a bez mladosti i iskustva nema napretka u niti jednoj grani ljudskog društva pa tako ni u šahu.
Željko Brdal, prof.
nedjelja, ožujak 14, 2010
Županijskog prvenstva školskih športskih društava
Bjelovarsko-bilogorske županije u šahu
za školsku godinu 2009./2010.
ŠRC «Kukavica», 15.12.2009.
ORGANIZACIJSKI ODBOR:
Stanko Štimac (predsjednik), Josip Arefijev(dopredsjednik), Slavko Bejuk (član).
Članak 1.
Natjecanje se održava po ovim pravilima, a za sve propise koji ovdje nisu navedeni primjenjuju se pravila igre FIDE i važeći pravilnici Hrvatskog šahovskog saveza za ubrzani šah.
Članak 2.
Županijsko natjecanje održat će se u ekipnoj konkurenciji dječaka i djevojčica.
Učenice mogu nastupiti u konkurenciji učenika dok učenici ne mogu nastupiti u konkurenciji djevojčica.
Članak 3.
Na županijskom natjecanju, zbog velikog broja prijavljenih ekipa tempo igre je 15 (petnaest) minuta za razmišljanje po igraču. Svaka ekipa dužna je prije natjecanja prijaviti osnovni sastav koji vrijedi do kraja natjecanja. Kapetani ekipa trebaju prije početka svakog susreta upisati u zapisnik igrače prema redoslijedu iz osnovnog sastava.
Članak 4.
Županijsko natjecanje se održava po "Bergerovom sistemu" od 7 kola.
Poredak ekipa računa se na temelju zbroja osvojenih bodova iz svih susreta.
U slučaju diobe mjesta u ekipnom poretku, redoslijed se određuje po sljedećim kriterijima:
1. više meč bodova (2 bod za pobjedu, 1 za neriješen rezultat)
2. Sonneborn-berger koeficijent prema stvarnim bodovima
3. međusobni susret
4. ždrijeb
Članak 5.
Ekipu čini po 4 (četiri) igrača i 1 (jedna) rezerva u kategoriji dječaka, odnosno po 3 (tri) igračice i 1 (jedna) rezerva u kategoriji djevojčica.
Članak 6.
Natjecanjem rukovodi Natjecateljsko povjerenstvo od 3 člana i dvije rezerve. Glavni sudac član je Natjecateljskog povjerenstva.
Članak 8.
U slučaju žalbe voditelj ekipe podnosi žalbu u pismenom obliku glavnom sucu, najmanje 5 minuta prije početka idućeg kola. Natjecateljsko povjerenstvo razmatra žalbu i njegova odluka je konačna i pravomoćna.
VREMENIK NATJECANJA
- 8-9 h Dolazak i okupljanje sudionika u prostorijama ŠRC «Kukavica». Predaja osnovnih sastava i eventualnih izmjena.
- 9.00-9.15 h Otvaranje natjecanja i izvlačenje brojeva
- 9.15-9.45 h 1. kolo
- 9.45-10.15 h 2. kolo
- 10.15-10.45 h 3. kolo
- 10.45-11.15 h 4. kolo
- 11.15-11.45 h 5. kolo
- 11.45-12.15 h 6. kolo
- 12.15 – 13.15 h 7. kolo
- 13.15 - 13.45 h ručak
- 13.45-14.00 h Proglašenje pobjednika i zatvaranje natjecanja
Konačan poredak: DJEČACI (MB):
1.ŠŠD MRAV OŠ Rovišće 12
2.ŠŠD TOMISLAV OŠ Đulovac 8
3.ŠŠD DINAMO OŠ Slavka Kolara Hercegovac 8
4.ŠŠD MIRKO PEREŠ OŠ Mirka Pereša Kapela 6
5.ŠŠD POLET OŠ Vladimira Nazora Daruvar 6
6.ŠŠD MLADOST OŠ Ivana Nepomuka Jemeršića 1
7.ŠŠD TOMISLAV OŠ Berek 1
Na poludržavnu završnicu plasirala se ekipa ŠŠD „MRAV“ Rovišće.
Konačan poredak: DJEVOJČICE (MB):
1.ŠŠD MRAV OŠ Rovišće 6
2.ŠŠD TOMISLAV OŠ Đulovac 3
3.ŠŠD POLET OŠ Vladimira Nazora Daruvar 3
4.ŠŠD DINAMO OŠ Slavka Kolara Hercegovac 0
ZA ORGANIZACIJSKI ODBOR:
Stanko Štimac i Tomislav Flinta
Na državnu poluzavršnicu plasirala se ekipa ŠŠD MRAV OŠ Rovišće.